Dragi naši godina je proletila ko za tren. Ima ipak među nama ljudi kojima je svaka sekunda ispunjena tugom, očajem i neizdrživim bolom. Takvim ljudima svaki dan traje kao vječnost. Neki od njih pate u tišini, izolirani i sami. Mnogi pokušavaju sve kako bi sebi pomogli, kako bi utišali te vriskove slomljene duše. Nažalost ponekad ništa od tog ne pomaže i sve dublje tonu u tamu. Za 529 osoba u prošloj godini život je bio toliko neizdrživo bolan da su kao jedini izlaz vidjeli suicid. Petsto dvadeset devet ljudi među nama više nema! Iako su vjerovali da su svijetu i svojim obiteljima suvišni, praznina koju su ostavili je velika. Prevelika!